Poslovne vijesti - Bosna i Hercegovina

Potencijalnim efekti privremenog ukidanja akciza: Mjesečni gubici budžeta 47,3 miliona KM

U njihovoj analizi u koju je "Glas" imao uvid stoji da je naplata akciza na derivate nafte od izuzetne važnosti za naplatu prihoda od indirektnih poreza i fiskalnu stabilnost u BiH. Dokaz tome je i podatak da je u prošloj godini naplaćeno 595,6 miliona KM bruto prihoda od akciza na derivate nafte. Kada se uzmu pripadajući povrati, riječ je o neto iznosu od 590 miliona maraka. 

Oni su u svojoj analizi posmatrali dva scenarija ukidanja akciza na gorivo i to u slučajevima rasta cijena od 20 i 30 odsto u odnosu na godinu ranije. 

U slučaju ukidanja akciza na derivate u uslovima prosječnog rasta cijena goriva od 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, ukupni mjesečni gubici iznosili bi 47,3 miliona maraka. 

Drugi scenario

Kada je riječ o drugom scenariju, odnosno o ukidanju akciza na derivate u uslovima prosječnog rasta cijene derivata od 30 odsto u odnosu na prethodnu godinu, mjesečni gubici na akcizama i pripadajućem PDV-u bili bi isti kao u prethodnom slučaju, dok bi zbog većeg rasta cijena (iako opet nižeg od 30 odsto nakon ukidanja akciza) i veće oporezive vrijednosti, efekti na naplatu PDV-a iznosili oko dodatnih 6,3 miliona KM.

I u ovom slučaju, povećani PDV bi djelimično ublažio pad prihoda od akciza, pa bi ukupni mjesečni gubici iznosili 43,4 miliona maraka. 

- Takođe, treba imati na umu da bi, u uslovima ograničenih prihoda stanovništva, rast cijena derivata mogao smanjiti potražnju za drugim dobrima, što bi dodatno uticalo na smanjenje prihoda od PDV-a po drugim osnovama - navedeno je u analizi Odjeljenja za makroekonomsku analizu. 

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je 16. marta Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH, koji predviđa da u slučaju poremećaja tržišta ili drugog opravdanog razloga Savjet ministara BiH može donijeti odluku o privremenom ukidanju ili smanjenju iznosa akcize na naftne derivate, kako bi se ublažio uticaj globalnih nestabilnosti na ekonomiju BiH. 

Odluka bi se donosila na period od maksimalno šest mjeseci u toku jedne kalendarske godine, a Odjeljenje za makroekonomsku analizu analiziralo je potencijalne efekte navedenih izmjena zakonodavstva na naplatu prihoda od indirektnih poreza.

Rat na Bliskom istoku donio je velike nestabilnosti na tržištu energenata, a od početka sukoba došlo je do naglog skoka cijene sirove nafte, što se prelilo i na domaće tržište jer je cijena litre dizela na pojedinim pumpama premašila 3,50 marke. 

Hoće li zakon dobiti zeleno svjetlo

Međutim, zakon koji je prošao u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH po svemu sudeći neće dobiti zeleno svjetlo u Domu naroda, što je najavio i lider SNSD-a Milorad Dodik. 

- Prijedlog zakona o dopuni Zakona o akcizama u BiH neće biti usvojen na nivou BiH, jer izvorni prihodi od akciza pripadaju Republici Srpskoj - izjavio je Dodik, koji je poručio da dopune tog zakona neće biti usvojene jer u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH postoji bedem odbrane interesa Republike Srpske, a to su delegati SNSD-a.

On je ponovio da je navedeni zakon predložio Saša Magazinović koji, kako tvrdi, kao Srbin služi muslimanskim interesima.

- Ovaj zakon bi na štetu Republike Srpske podržala i opozicija i Nebojša Vukanović. Podsjetiću da je suštinsku grešku načinila Vlada koju je predvodio Mladen Ivanić, koja je prenijela fiskalnu odgovornost na nivo BiH - rekao je Dodik.

Šta predlaže Srpska?

Premijer Srpske Savo Minić najavio je da bi Vlada Srpske u petak trebala da donese odluke o vraćanju dijela akciza na gorivo i to deset odsto za privredu, a 20 odsto za građane. 

- Vraćanje dijela akciza kada su u pitanju nafta i naftni derivati predstavlja znatnu pomoć Vlade građanima Republike Srpske, a direktna pomoć iznosi oko pet miliona KM. Nastojimo da institucionalno zaštitimo građane i privredu Srpske od divljanja cijena goriva - poručio je Minić.